PRAVILNIK O STUDIRANJU
VELEUČILIŠTA STUDIJA SIGURNOSTI
Zagreb, ožujak 2023.
Na temelju odredbi članka 76., 77., 78. i 80. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj
djelatnosti (NN br. 119/2022.) i članka 26. st. 8. t. 7. Statuta Veleučilišta studija sigurnosti, na
sjednici održanoj 06. ožujka 2023. godine, Vijeće Veleučilišta donijelo je:
PRAVILNIK O STUDIRANJU
VELEUČILIŠTA STUDIJA SIGURNOSTI
(dalje u tekstu: Veleučilište)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o studiranju Veleučilišta studija sigurnosti (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
utvrđuje se opći pravni okvir ustroja i izvedbe stručnog prijediplomskog studija i stručnog
diplomskog studija koji su ustrojeni i izvode se na Veleučilištu, studijskih planova i izvedbenih
programa, upisa na studije, ustrojstva nastave, provjere postignuća studenata, statusa, prava,
obveza i odgovornosti studenta, pravila studiranja za redovite i izvanredne studente,
sudjelovanja studenata u radu Veleučilišta, kao i pitanja kontrole kvalitete studija i izvedbe
nastavnih aktivnosti.
Članak 2.
II. STRUČNI STUDIJI
Na Veleučilištu ustrojavaju se i izvode stručni prijediplomski studij sigurnosti i stručni
diplomski studij sigurnosti u skladu i prema studijskim programima i izvedbenom planu kojeg
donosi Vijeće Veleučilišta, a u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj
djelatnosti (dalje: Zakon) i nakon dobivanja dopusnice za ustrojavanje i izvođenje studija od
Ministarstva znanosti i obrazovanja. Studiji se usklađuju s onima u europskom obrazovnom
prostoru uz preuzimanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih institucija.
Studijski program i izvedbeni plan nastave
Članak 3.
Stručni prijediplomski studiji i stručni diplomski studiji (dalje u tekstu: stručni studiji)
ustrojavaju se i izvode prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Studijskim programom utvrđuju se:
1. stručni naziv koji se stječe završetkom studija,
2. usklađenost studijskog programa s pripadajućom kvalifikacijom u Registru
Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ako je ona upisana u Registar Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira,
3. uvjeti upisa na studij, uvjeti upisa u idući semestar, ili studijsku godinu te uvjeti
upisa drugih studijskih obveza,
4. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja
nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija,
5. predviđeni ishodi učenja koji se stječu završetkom studija,
6. broj upisnih mjesta na studiju,
7. ustroj i oblik izvođenja nastave,
8. način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu studijsku
obvezu, te
9. način završetka studija.
Studijski program donosi Vijeće Veleučilišta u skladu sa Zakonom i Propisima kojima se
uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
ECTS bodovi
Članak 4.
Pojedini kolegij odnosno druga studijska obveza vrednuje se ECTS bodovima koji odražavaju
prosječno ukupno utrošen rad koji student mora uložiti kako bi ostvario predviđene ishode
učenja kolegija.
Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati procijenjenog prosječno utrošenog studentskog rada pri
ostvarivanju ishoda učenja.
Članak 5.
Stručni studiji se izvode prema izvedbenom planu studija, kojim se definira ustroj i način
izvođenja studija u punoj odnosno prilagođenoj nastavnoj satnici.
Izvedbeni plan studija donosi Vijeće Veleučilišta prije početka akademske godine.
Izvedbenim planom studija utvrđuju se:
1. popis obveznih i izbornih kolegija s naznačenim nastavnicima i suradnicima,
2. oblici nastave,
3. jezik izvođenja nastave,
4. mjesta izvođenja nastave,
5. početak i završetak te satnica izvođenja nastave,
6. način polaganja ispita i ostvarivanja studijskih obveza,
7. ispitni rokovi,
8. popis ispitne literature,
9. ostale bitne obavijesti o izvođenju nastave.
Izvedbeni plan studija, satnicu, raspored polaganja ispitnih rokova i druge informacije nužne
za pohađanje nastave i polaganje ispita Veleučilište objavljuje studentima prije upisa na studij
odnosno upisa u idući semestar ili studijsku godinu na portalu za e-učenje.
Članak 6.
Ukoliko Veleučilište posjeduje relevantnu dopusnicu, stručni studiji se u cijelosti mogu izvoditi
poučavanjem uz upotrebu računalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala kojima se
osigurava pristup učenju u posebnim uvjetima kada su nastavnik i student fizički udaljeni (dalje:
online studij).
Online studij izvodi se na temelju odobrenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje (dalje:
Agencija), izdanog u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom
obrazovanju i znanosti, ako se ishodi učenja studijskog programa mogu ostvariti poučavanjem
na daljinu.
Nastava na daljinu ili e-učenje definira se kao nastava koja se odvija u virtualnom okruženju za
učenje i poučavanje, odnosno uz korištenje tehnologija e-učenja.
Nastava na daljinu ili putem sustava za e-učenje se ne naplaćuje dodatno, a Veleučilište ju
osigurava onda kada je to opravdano.
Studenti nisu ovlašteni na bilo koji način snimati audio ili video zapise održanih predavanja ili
vježbi, te također nisu ovlašteni kreirati digitalne kopije nastave koja se prenosi putem nastave
na daljinu.
Članak 7.
Nastava se izvodi po semestrima u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom
nastave u akademskoj godini.
Akademska godina započinje 1. listopada, a završava 30. rujna iduće godine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je tako utvrđeno izvedbenim planom, nastava može
započeti prije početka akademske godine, ali ne ranije od 1. rujna.
Članak 8.
Nastava na Veleučilištu izvodi se na hrvatskom jeziku.
Iznimno, ukoliko pojedini kolegij sluša najmanje sedam (7) stranih studenata, nastava se može
organizirati i na engleskom jeziku.
Pravo upisa na stručni studij
Članak 9.
Stručni prijediplomski studij sigurnosti može upisati osoba koja je završila odgovarajući
program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu
maturu.
Stručni prijediplomski studij sigurnosti može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni
kratki studij. Uvjete upisa na stručni prijediplomski studij odlukom utvrđuje Veleučilište.
Stručni diplomski studij sigurnosti može upisati osoba koja je završila prijediplomski
sveučilišni studij ili stručni studij.
Iznimno, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući
program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine u Republici
Hrvatskoj ili osoba koja je završila odgovarajuće obrazovanje u ukupnom trajanju od 12 godina
u inozemstvu, može upisati stručni prijediplomski studij te stručni diplomski studij u skladu s
uvjetima propisanim općim aktom Veleučilišta.
Članak 10.
Na temelju odluke Upravnog vijeća, Dekan Veleučilišta raspisuje javni natječaj (dalje:
Natječaj) za prijavu kandidata na upis u prvu godinu stručnih studija najkasnije do 1. svibnja
tekuće godine.
Natječaj se objavljuje ili u dnevnom tisku i/ili na internet stranicama Veleučilišta.
Natječaj sadrži:
1. maksimalan broj kandidata koji se primaju u prvu godinu studija,
2. rokove za prijavu,
3. uvjete za upis,
4. podatke o razredbenom postupku i podnošenju prijave,
5. te isprave koje se prilažu prijavi.
Strani državljani imaju pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Osobe koje su srednju školu završile izvan Republike Hrvatske obvezne su provesti postupak
priznavanja istovjetnosti svjedodžbi u za to nadležnoj instituciji u Republici Hrvatskoj.
Kandidat je dužan podnijeti prijavu na natječaj za upis na studij do dana utvrđenog u natječaju.
Uz prijavu na natječaj kandidat je dužan priložiti isprave utvrđene u natječaju.
Kandidat koji je uspješno položio razredbeni postupak dužan je priložiti originale priloženih
dokumenata iz prijave na Natječaj za upis te odabrati vrstu i model plaćanja, nakon čega
potpisuje Ugovor o studiranju i svu potrebnu popratnu dokumentaciju.
Cijena školarine određena je Ugovorom o studiranju te uključuje i eventualno umanjenje cijene
temeljem priznatih kolegija i/ili drugih certificiranih programa, stipendija, potpora ili popusta.
Kandidat koji ne završi upisni postupak u zadanom roku, posebice ako ne izvrši uplatu, gubi
svoje mjesto na upisnoj rang listi.
Razredbeni postupak i ispit
Članak 11.
Razredbeni postupak za upis na Stručni prijediplomski studij uključuje vrednovanje
postignutog uspjeha kandidata tijekom srednjoškolskog školovanja i državne mature, te
razgovor o motivaciji za pohađanje studija.
Razredbeni postupak za upis na stručni diplomski studij uključuje vrednovanje postignutog
uspjeha na prethodnom visokoškolskom obrazovanju te razgovor s kandidatom o motivaciji za
pohađanje studija.
Posebno se vrednuju uspjesi iz tehničkih predmeta te rezultati natjecanja iz tehničkih predmeta.
Članak 12.
Razredbeni postupak provodi Povjerenstvo za provedbu razredbenog postupka (u daljnjem
tekstu: Povjerenstvo) kojeg imenuje Dekan među nastavnicima i suradnicima Veleučilišta.
Povjerenstvo ima najmanje tri člana.
Rezultati razredbenog postupka objavljuju se na oglasnoj ploči ili na Internetskoj stranici
Veleučilišta.
Članak 13.
Detaljnije reguliranje kriterija za izbor kandidata te način provedbe razredbenog postupka
utvrđuje se Pravilnikom o razredbenom postupku.
Članak 14.
Iznos školarine i modeli plaćanja definirani su pozitivno važećom Odlukom o cjeniku
Veleučilišta za pojedinu akademsku godinu.
Student plaća školarinu za svaku godinu studija sukladno odredbama stavka 1. ovog članka.
Veleučilište zadržava pravo izmjene iznosa školarina za iduće akademske godine sukladno
odluci Upravnog vijeća.
Prilikom upisa u više studijske godine studentima će aktualnoj školarini biti dodan i iznos
eventualne nadoplate zbrojem ukupne vrijednosti ECTS bodova kolegija koje ponovno upisuju
(ponavljaju).
Prava na umanjenje školarine temeljem postupka priznavanja ispita s drugih ustanova propisana
su Odlukom o naknadama troškova studija.
Iznos troškova studija za jednu akademsku godinu (školarina i upisnina) uključuje isključivo
elemente navedene u Ugovoru o studiranju.
Troškove ili dio troškova studija mogu snositi i druge pravne ili fizičke osobe na osnovu
posebnih ugovora ili Ministarstvo.
III. STUDENTI
Redoviti i izvanredni studenti
Članak 15.
Student upisuje studij u redovitom ili izvanrednom statusu.
Student upisan u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini u
skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice.
Student upisan u izvanrednom statusu upisuje u pravilu 30 do 60 ECTS bodova u akademskoj
godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne
satnice.
Članak 16.
Status studenta na Veleučilištu stječe se upisom na jedan od ponuđenih studijskih programa,
bilo na prijediplomskoj ili diplomskoj razini.
Status studenta dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje Veleučilište.
Oblik i sadržaj studentske isprave iz stavka 2. ovoga članka utvrđen je Pravilnikom kojeg
donosi Ministar.
Članak 17.
Studenti Veleučilišta imaju status redovitog ili izvanrednog studenta sukladno Zakonu.
Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice.
Redoviti studenti ostvaruju prava iz zdravstvenog osiguranja, pravo na subvencioniranu
prehranu kao i druga prava sukladno pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima Republike
Hrvatske.
Redoviti studenti imaju pravo na jednu akademsku godinu apsolventskog staža.
Redoviti student koji ponavlja godinu, a ne stekne uvjete za upis u narednu godinu u statusu
redovitog studenta, može na osobni zahtjev nastaviti studij kao izvanredni student. U vrijeme
trajanje studija ne uračunava se vrijeme mirovanja.
Članak 18.
Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost.
Student u izvanrednom statusu studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice.
Upisi izvanrednih studenata obavljaju se u redovnom upisnom roku ili nakon dekanskog roka.
Izvanredni studenti nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na subvencioniranu
prehranu kao i prava na smještaj u studentskom domu sukladno pozitivnim propisima i
podzakonskim aktima Republike Hrvatske.
Članak 19.
Redoviti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu
djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva izjednačeni su u pravima
i obvezama koje uređuje Zakon o obavljanju studentskih poslova.
Radi ekonomičnosti i racionalnosti, nastava za redovite i izvanredne studente izvodi se
zajednički kada to dozvoljavaju prostorni i drugi uvjeti.
Izrazito uspješni studenti
Članak 20.
Student koji je sve ispite položio s najmanjom prosječnom ocjenom 4,9 i bez ponavljanja
kolegija ili akademske godine smatra se izrazito uspješnim studentom.
Izrazito uspješnom studentu može se odobriti završavanje studija u roku kraćem od propisanog
trajanja studija po pisanoj zamolbi. Uvjete za odobrenje ovakve zamolbe određuje Vijeće
Veleučilišta.
Postupak upisa na prvu godinu stručnih studija
Članak 21.
Nakon uspješno završenog razredbenog postupka, a prilikom upisa na stručni studij, studenti
ostvaruju pravo na upis i imaju obvezu predati dokumentaciju ovisno o vrsti studija.
Studenti koji upisuju prvu godinu stručnog prijediplomskog studija dužni su predati sljedeću
dokumentaciju:
• potvrdu o završenom srednjoškolskom obrazovanju (svjedodžba i potvrda s mature -
osobe završile srednjoškolsko obrazovanje nakon 2010. godine),
• potvrdu o završenom srednjoškolskom obrazovanju (svjedodžba - osobe završile
srednjoškolsko obrazovanje prije 2010. godine),
• osobnu iskaznicu,
• domovnicu,
• rodni list,
• fotografiju.
Studenti koji upisuju prvu godinu stručnog prijediplomskog studija dužni su predati sljedeću
dokumentaciju:
• potvrdu o završenom visokoškolskom obrazovanju (diploma i dodatak
diplomi/supplement) - kandidati koji su stekli visokoškolsko obrazovanje u RH,
• dokument o završenom visokoškolskom obrazovanju u inozemstvu (diploma ili neki
drugi tip formalnog certificiranja) i akt tijela ovlaštenog za povođenje postupka i
utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (rješenje) - kandidati
koji su stekli visokoškolsko obrazovanje u inozemstvu,
• osobnu iskaznicu,
• domovnicu,
• rodni list,
• fotografiju.
Studenti ispunjavaju upitnik za statističko praćenje i izvješćivanje.
Studenti s Veleučilištem potpisuju Ugovor o studiranju.
Ugovorom se uređuju međusobna prava i obveze tijekom studiranja, obveze i način financiranja
studija i druga pitanja od značaja za ugovorne strane.
Članak 22.
Pravo upisa na stručni studij ostvaruju oni pristupnici natječaja koji su prešli razredbeni prag i
ostvarili broj bodova utvrđen u natječaju za upis, a prema objavljenoj listi.
Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a ne upiše se prema objavljenom rasporedu upisa, gubi
pravo na upis, a to pravo stječe sljedeći kandidat na listi koji je prešao razredbeni prag.
Upisanom studentu početkom akademske godine Veleučilište izdaje ispravu o studiranju
sukladno Pravilniku koji donosi Ministar.
Postupak upisa na višu godinu studija
Članak 23.
Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je do roka upisa uredno ispunio sve obveze
utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom i položio ispite te stekao najmanje 45
ECTS bodova.
Studenti upisuju cijelu studijsku godinu ako su položili sve ispite s prethodne godine, a studenti
koji nisu položili sve ispite s prethodne godine, a ostvaruju uvjete navedene stavkom 1. ovog
članka, ponovno upisuju kolegije koje nisu položili u prethodnoj akademskoj godini, te biraju
predmete s više godine na način da njegove ukupne studijske obveze u akademskoj godini ne
iznose više od 78 ECTS bodova, odnosno da po pojedinom semestru ne iznose više od 39 ECTS
bodova.
Izvanredni student koji ponavlja godinu, iznimno uz pisano odobrenje Dekana, može upisati
manje od 60 ECTS bodova, a najmanje 40 ECTS bodova ukupno po akademskoj godini, s
obvezom upisa nepoloženih kolegija s prethodne godine, odnosno kolegija koje ponavlja.
Ukoliko student u novoj akademskoj godini ponavlja određene kolegije, a održavanje nastave
tih kolegija se preklapa s nastavom upisanih kolegija više godine, smatra se da upisom istih
student svjesno prihvaća tu mogućnost te Veleučilište nije dužno mijenjati raspored održavanja
nastave.
Članak 24.
ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav za prijenos i
prikupljanje bodova, osmišljen kao instrument za stvaranje transparentnih studijskih programa,
poticanje veće mogućnosti brzog zapošljavanja, poticanje studentske i nastavničke
pokretljivosti, te međusobno akademsko priznavanje zvanja i diploma između europskih
visokih učilišta.
Tim su sustavom obuhvaćene aktivnosti studenta koje se ostvaruju u stalnoj prisutnosti
nastavnika ili asistenta (predavanja, vježbi i drugo), ali također i individualni angažman
studenta koji se ostvaruje samostalnim učenjem, pretraživanjem i proučavanjem literature,
polaganjem ispita, kao i sve druge aktivnosti koje su potrebne za stjecanje kompetencija
predviđenih studijskim programom.
Studenti su dužni upisati višu godinu studija najkasnije 7 dana nakon stjecanja uvjeta za upis,
ali ne prije početka jesenskog ispitnog roka i najkasnije prije početka nastave u novoj
akademskoj godini.
Studenti koji su stekli uvjete za upis u višu godinu, a kojima nije preostalo polaganje ispita
upisanih kolegija na jesenskom ispitnom roku i/ili su položili sve ispite iz upisanih kolegija,
mogu upisati višu godinu studija i prije početka jesenskog roka, ali najkasnije prije početka
nastave u novoj akademskoj godini.
Studenti treće godine stručnog prijediplomskog studija, odnosno studenti druge godine stručnog
diplomskog studija koji nisu položili sve ispite ili predali završni rad odnosno diplomski rad,
ponovno upisuju te iste kolegije, tj. završni ili diplomski rad.
Ako postoji opravdan razlog, student može upisati određenu godinu studija najkasnije tri tjedna
nakon početka akademske godine. Student je obvezan uz molbu za naknadni upis priložiti
liječničku potvrdu ili potvrdu odgovarajuće institucije (ili potvrdu druge naravi na razmatranje)
o razlozima kašnjenja na upis.
Naknadne upise odobrava Dekan.
Članak 25.
Student koji redovito studira ima pravo završiti studij prema upisanom programu studija.
U slučaju izmjene studijskog programa student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon
statusa mirovanja, obvezan je položiti razliku(e) ispita prema novom, izmijenjenom studijskom
programu.
Postupak upisa studenata s drugih visokih učilišta
Članak 26.
Student kandidat može tražiti priznavanje kompetencija stečenih kroz formalno učenje,
odnosno položene ispite na akreditiranoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj ili svijetu.
Upis na stručne studije na Veleučilištu bez prethodnog polaganja razredbenog ispita može se
odobriti:
• pristupnicima koji su na drugim visokim učilištima upisali programe iz tehničkih
znanosti, a kojima od posljednjeg testiranja godine nije prošlo više od 10 godina,
• pristupnicima koji su položili prijemni ispit na nekom od visokih učilišta iz područja
društvenih, humanističkih i tehničkih znanosti u posljednje 3 godine,
• osobama koje su stekle diplomu na prijediplomskom ili diplomskom studiju nekog od
visokih učilišta.
Članak 27.
Studentu kojemu se odobri prijelaz na Veleučilište mogu se priznati položeni ispiti samo iz onih
kolegija čiji nastavni programi sadržajno odgovaraju nastavnim programima kolegija na
Veleučilištu najmanje 70%.
Ostali kolegiji koje je student položio na drugom visokom učilištu mogu se tretirati kao izborni
kolegiji na Veleučilištu.
Ispiti položeni na drugoj visokoškolskoj ustanovi mogu se priznati u potpunosti ili djelomično
(pojedini ishodi učenja).
Osoba koja je završila studij na nesrodnim visokim učilištima može upisati stručni diplomski
studijski program uz uvjet polaganja tri (3) razlikovna predmeta, sukladno odluci Vijeća
Veleučilišta.
Članak 28.
U svrhu priznavanja položenih ispita student podnosi molbu Studentskoj službi Veleučilišta uz
ovjereni prijepis ocjena i ovjereni Syllabus/Syllabuse kolegija za koji/e se traži priznanje
položenih ispita.
Zamolbe se predaju prije početka akademske godine, odnosno prethodno upisu godine na koju
se student upisuje.
Članak 29.
Studentska referada dostavlja molbu studenta s pripadajućom dokumentacijom nastavniku
kolegija za koje se traži priznavanje položenog ispita.
Nastavnik kolegija dužan je na temelju dostavljene molbe i Syllabusa u roku od tri (3) dana
utvrditi postoje li razlozi za priznavanje položenog ispita.
Ukoliko molba studenta ispunjava sve uvjete, nastavnik kolegija svojim potpisom ovjerava
relevantnu dokumentaciju, te istu dostavlja studentskoj službi.
Studentska služba svu dokumentaciju dostavlja Povjerenstvu za razredbene postupke, a
rješenje o priznavanju ispita može potpisati predsjednik toga Povjerenstva, Dekan ili Tajnik
Veleučilišta.
Dekanu na donošenje odluke o priznavanju ispita i prijelazu na Veleučilište.
Postupak vrednovanja formalnog učenja (priznavanje) pristupnici i studenti plaćaju sukladno
Odluci o cjeniku Veleučilišta.
Ponavljanje godine, prekid studija
Članak 30.
Redoviti student koji ne ispuni uvjete za upis u višu nastavnu godinu prema odredbama ovog
Pravilnika, upisuje ponovno istu godinu studija. Ponovljenu godinu studija student je dužan
upisati u sljedećoj akademskoj godini.
Student koji ponavlja godinu zadržava status studenta, a u Studentski Informacijski Sustav
(SIS) stavlja mu se oznaka "Ponavlja".
Student koji ne upiše ponovljenu godinu u sljedećoj akademskoj godini, gubi status studenta.
Student je obvezan ponovno upisati kolegije iz kojih nije položio ispite tijekom maksimalno
četiri ispitna roka te upisuje i nove kolegije iz više godine studija, ali tako da njegove ukupne
studijske obveze u pojedinom semestru ne iznose više od 39 ECTS bodova.
Pri ponovnom upisu kolegija student plaća školarinu po ECTS bodu sukladno odluci
Veleučilišta u iznosu od 27 EUR/1 ECTS.
Kolegije, koje student upisuje prvi put, plaća u iznosu: cijena ECTS (EUR) = godišnja školarina
(EUR) /60.
Mirovanje prava i obveza studenta
Članak 31.
Prava i obveze studenta miruju za vrijeme trudnoće, do godine dana starosti djeteta,
nesposobnosti za rad dulje od tri mjeseca te u drugim opravdanim slučajevima propisanim
zakonom ili općim aktom Veleučilišta.
O obrazloženom zahtjevu za mirovanje prava i obvezama s priloženim dokazima Veleučilište
odlučuje rješenjem. Protiv ovoga rješenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim
upravnim sudom.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka studentu se produljuje rok za završetak studija za onoliko
vremena koliko je trajalo mirovanje prava i obveza.
Članak 32.
Za vrijeme mirovanja statusa student ne pohađa nastavu, ali mu se može odobriti polaganje
ispita o čemu odluku donosi Dekan Veleučilišta. Student kojemu je odobreno mirovanje statusa
studenta upisuje narednu godinu studija prema važećem nastavnom planu i programu za tu
akademsku godinu.
Članak 33.
Veleučilište može studentu odobriti mirovanje prava i obveza studenta temeljem Zahtjeva koji
student podnosi studentskoj službi.
Student može zatražiti mirovanje prije početka nove akademske godine.
Zahtjev mora sadržavati sljedeće:
• ime i prezime studenta, MBS, OIB,
• datum podnošenja,
• razlog podnošenja zahtjeva,
• dokumentaciju iz koje se dokazuju navodi u zahtjevu (razlog podnošenja zahtjeva),
• vlastoručni potpis.
O zahtjevu odlučuje Rješenjem Dekan u roku 8 dana od dana uredno zaprimljenog zahtjeva.
Gubitak statusa studenta
Članak 34.
Status studenta prestaje:
• završetkom studija (danom obrane završnog ili diplomskog rada),
• ispisom sa studija (danom ispisa),
• isključenjem sa studija u postupku i uz uvjete utvrđene Pravilnikom o stegovnoj
odgovornosti studenta,
• ako student ne završi studij u roku koji je utvrđen Zakonom,
• kad ne upiše narednu godinu studija prema članku 30. stavak 3. ovog Pravilnika
(istekom akademske godine),
• kad ne položi ispit iz upisanog kolegija u skladu s odredbom članka 40. ovog Pravilnika
(na dan osmog izlaska na ispit).
Status studenta može prestati i neispunjavanjem obaveza propisanim Ugovorom o studiranju.
IV. EVIDENCIJE O STUDENTIMA
Članak 35.
Veleučilište vodi sljedeće evidencije o studentima:
Evidencija prijavljenih kandidata za razredbeni postupak (sadrži podatke o svakom kandidatu
u skladu s uvjetima utvrđenim razredbenim postupkom: ime i prezime kandidata, ime oca i/ili
majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, isprava na temelju koje je izvršena
prijava). Obrazac prijave je u elektronskom obliku te se vodi kroz Studentski Informacijski
Sustav (SIS), a postoji i fizički obrazac kojeg student može ispuniti.
Evidencija rezultata razredbenog postupka (obuhvaća podatke o studentima koji su ostvarili
pravo na upis: ime i prezime studenta, ime oca i/ili majke, datum, mjesto i država rođenja,
državljanstvo, isprava na temelju koje je izvršen upis, rezultati vrednovanja uspjeha
razredbenog postupka odnosno dokument(i) na temelju kojih je ostvareno pravo na upis bez
provođenja razredbenog postupka).
Evidencija o uspjehu na ispitu (obuhvaća podatke o održanim ispitima koji se upisuju u ispitnu
listu. Podaci iz ispitne liste upisuju se u Studentski Informacijski Sustav (SIS)).
Evidencija izdanih isprava o završetku studija (upisuju se podaci o izdanim ispravama,
svjedodžbama i stečenim stručnim nazivima).
Članak 36.
Veleučilište elektronički vodi evidencije i zbirke podataka, posebno evidenciju uspješnosti
ostvarenih ishoda učenja studenata te obrađuje prikupljene osobne i druge podatke u svrhu
obavljanja nastavne djelatnosti u informacijskom sustavu visokih učilišta i u pregledniku
studijskih programa, odnosno osiguravanju interoperabilnosti evidencija i zbirki podataka te
elektroničko preuzimanje podataka u informacijski sustav visokih učilišta i u preglednik
studijskih programa.
Članak 37.
Veleučilište vodi i sve ostale potrebne evidencije o studentima sukladno važećim Propisima.
Veleučilište za svakog studenta prilikom upisa u prvu godinu formira Dosje studenta.
U dosjeu studenta čuvaju se matični list, upisni listovi, te ostale isprave vezane za tijek studija.
Podaci iz dosjea mogu se dati na uvid osobama koje za to dokažu pravni interes.
Zahtjev se podnosi u pisanom obliku, a odobrava ga Dekan Veleučilišta.
V. ISPITI, ISPITNI ROKOVI, OCJENE
Članak 38.
Pravo polaganja ispita ima student iz kolegija kojeg je upisao te ako ima od strane nastavnika
potvrđeno ispunjenje obveza, propisanih kao preduvjet za polaganje ispita.
Nastavnik može uskratiti pravo izlaska na ispit redovitom studentu koji je izostao s više od
30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom, odnosno ukoliko je izostao s više od 30%
stručnih radionica i terenske nastave.
Nastavnik može uskratiti pravo izlaska na ispit izvanrednom studentu koji je izostao s više od
70% nastavnih aktivnosti utvrđenih studijskim programom, odnosno ukoliko je izostao s više
od 30% stručnih radionica i terenske nastave, u situacijama u kojima nastavnik to procijeni
nužnim.
Članak 39.
Znanje studenta provjerava se i ocjenjuje na ispitu.
Ispiti su javni.
Ispiti se polažu pisano i/ili usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada.
Studijskim programom i izvedbenim planom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode
bez ocjenjivanja ili da se ocjenjuju opisno.
Pisani dio ispita može biti eliminacijski.
Radi djelotvornijega savladavanja gradiva uvodi se i provjeravanje i ocjenjivanje znanja
studenata u tijeku nastave kolokvijima. Broj i sadržaj kolokvija utvrđuje se syllabusom kolegija.
Ako student na kolokvijima postigne zadovoljavajuć uspjeh, nastavnik ga oslobađa dijela ispita
ili ispita u cijelosti, a prema informacijama koje su sadržane u syllabusu kolegija.
Smatra se da je student položio kolegij u slučaju ostvarivanja najmanje 50% uspjeha pri provjeri
znanja svakog ishoda učenja predmetnog kolegija.
Članak 39.
Maksimalno trajanje usmenog ispita je 45 minuta.
Predmetni nastavnik je obvezan osigurati javnost na usmenom dijelu ispita. U slučaju da nije
osigurana javnost, student ima pravo zahtijevati osiguranje javnosti na ispitu ili ne pristupiti
polaganju usmenog ispita dok mu se javnost ne osigura.
Cjelokupni ispit mora završiti u roku pet radnih dana.
U slučaju provođenja usmenog ispita, predmetni nastavnik dužan je voditi i potpisati zapisnik
s usmenog ispita.
Članak 40.
Studenti su dužni prijaviti ispit najkasnije 3 radna dana prije dana određenog za ispitni rok.
Studenti mogu odjaviti prijavljeni ispitni rok najkasnije 24 sata prije dana određenog za ispitni
rok, a što će se tumačiti kao da taj ispit nisu ni prijavili.
Studenta koji nije pristupio prijavljenom ispitnom roku, a nije ga propisno odjavio, ili je ispitu
pristupio pa potom odustao, nastavnik će ocijeniti neprolaznom ocjenom nedovoljan (1).
Ispit iz istoga kolegija student u istoj akademskoj godini može polagati najviše četiri puta.
Četvrti put ispit se polaže pred nastavničkim povjerenstvom od tri člana, a cijena tog ispita
iznosi 50 EUR-a.
Povjerenstvo imenuje Dekan na prijedlog Vijeća Veleučilišta, a predmetni nastavnik je uvijek
član povjerenstva. Povjerenstvo je dužno u tijeku ispita voditi zapisnik koji mora sadržavati
konačnu odluku o ocjeni. Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.
Student, koji četvrti put nije položio ispit iz istoga kolegija, obvezan je u sljedećoj akademskoj
godini ponovo upisati taj kolegij.
Ukoliko student ni nakon ponovljenog upisa kolegija ne položi ispit prema odredbama ovog
članka (iz maksimalno četiri pokušaja odnosno ukupno osam pokušaja kada se radi o zbroju s
brojem pokušaja na prethodnoj akademskoj godini/godinama), gubi pravo studiranja kao
redoviti student na Stručnom studiju.
Prijava ispita, ispitna lista
Članak 41.
Ispitna lista je obvezni i sastavni dio ispitne dokumentacije.
Predmetni nastavnik dužan je unijeti ocjene s ispitnog roka u Nastavnički modul u sklopu
Studentskog Informacijskog Sustava (SIS) te obavijestiti Studentsku referadu najkasnije u roku
od 48 sati po završetku ispitnog roka iz predmetnog kolegija.
Članak 42.
U slučaju opravdane spriječenosti pristupanju ispitu, student je dužan prije ispitnog roka
priložiti odgovarajući vjerodostojan dokument iz kojega su vidljive okolnosti (razlog) i opseg
njegove spriječenosti.
U tome slučaju ispit se može održati u primjereno kratkom vremenu nakon prestanka postojanja
razloga spriječenosti studenta.
Članak 43.
Student ispit polaže kod nositelja kolegija određenog izvedbenim planom nastave.
U slučaju opravdane i uvažene spriječenosti nositelja kolegija, Vijeće Veleučilišta povjerit će
održavanje ispita i ostalih obveza iz tog kolegija drugom nastavniku iste ili srodne grane (ili
iste Katedre).
Ispitni rokovi
Članak 44.
Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni.
Redoviti ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni rok traje najmanje četiri
tjedna.
U svakom redovitom ispitnom roku nastavnik treba omogućiti najmanje dva ispitna termina s
minimalnim vremenskim razmakom 14 dana.
Vrijeme održavanja redovitih ispitnih rokova određeno je odlukom Vijeća veleučilišta.
Članak 45.
Izvanredni ispitni rokovi mogu se održavati u listopadu, studenom, prosincu, siječnju, ožujku,
travnju i svibnju.
O izvanrednim ispitnim rokovima odlučuje Vijeće veleučilišta početkom akademske godine ili
nakon završetka redovnog ispitnog roka.
Dekan može posebnom odlukom raspisati dodatne izvanredne ispitne rokove.
Članak 46.
Raspored polaganja ispita prijavljenih studenata objavljuje se najkasnije jedan dan prije
održavanja ispita na oglasnoj ploči Veleučilišta i/ili portalu za e-učenje.
Dekanski rok je termin kojeg nakon oba jesenska ispitna termina raspisuje Dekan, uz suglasnost
Vijeća Veleučilišta.
Obično se održava krajem rujna ili početkom listopada, a o njegovom održavanju odlučuje
Vijeće Veleučilišta na svojoj redovitoj sjednici u rujnu.
Studenti koji imaju pravo izlaska na dekanski rok moraju izvršiti upis u sljedeću akademsku
godinu s istekom zadnjeg dana dekanskog roka.
Ocjene
Članak 47.
Uspjeh studenta na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan
(2) i nedovoljan (1).
Ocjene: izvrstan, vrlo dobar, dobar, i dovoljan prolazne su i upisuju se u Studentski
Informacijski Sustav (SIS) i ispitnu listu, ukoliko student prihvati ocjenu.
Ako se jedna ocjena donosi na temelju većeg broja pojedinačnih ocjena ona se određuje kao
prosječna ocjena i to, ako je:
• prosječna ocjena >4,5 - izvrstan (5)
• prosječna ocjena >3,5 do 4,4 - vrlo dobar (4)
• prosječna ocjena >2,5 do 3,4 - dobar (3)
• prosječna ocjena >2,0 do 2,4 dovoljan (2)
• prosječna ocjena ispod 2,0 - nedovoljan (1).
Kod određivanja prosječne ocjene uzima se u obzir samo prvo decimalno mjesto iza zareza.
Članak 48.
Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena na način da ocjena izvrstan (5)
odgovara slovnoj ocjeni A, ocjena vrlo dobar (4) odgovara slovnoj ocjeni B, ocjena dobar (3)
odgovara slovnoj ocjeni C, ocjena dovoljan (2) odgovara slovnoj ocjeni D, ocjena nedovoljan
(1), odgovara slovnoj ocjeni F.
• 5 => A
• 4 => B
• 3 => C
• 2 => D
• 1 => F
Prosjek ocjena studija predstavlja aritmetičku sredinu svih položenih kolegija, uključujući
ocjenu završnog/diplomskog rada.
Težinski prosjek ocjena studija također može biti iskazan, a predstavlja aritmetičku sredinu svih
položenih kolegija, uključujući ocjenu završnog/diplomskog rada, normiranu obzirom na ECTS
bodove.
Članak 49.
Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenoga ispita odmah po održanom ispitu, a
rezultat pisanog dijela ispita u roku tri radna dana od dana ispita, isticanjem rezultata na
platformi za e-učenje ili na drugi odgovarajuć način.
Postignuta ocjena evidentira se u ispitnu listu i postaje konačnom.
Članak 50.
Student koji nije zadovoljan postignutom (negativnom ili pozitivnom) ocjenom na ispitu bilo
zbog nepravilnosti pri ispitivanju, ili smatra da je njegovo znanje na ispitu podcijenjeno, može
u roku 48 sati po priopćenju ocjene pisanim putem zatražiti polaganje ispita pred
povjerenstvom.
Zahtjev za ponavljanjem ispita mora biti obrazložen.
Predsjednika i dva člana povjerenstva imenuje Dekan u roku od 48 sati od primitka zahtjeva
ako ocijeni da je zahtjev osnovan, s time da u slučaju negativne ocjene, ispitivač s čijom
ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednikom povjerenstva.
Dekan određuje vrijeme polaganja ispita u roku od dva radna dana od dana imenovanja
Povjerenstva.
Ukoliko se žalba studenta odnosi na pisani dio ispita, student je dužan ponovno pisati isti ispred
Povjerenstva, a ukoliko se žalba odnosi na usmeni dio ispita student je isti dužan odgovarati
ponovno pred Povjerenstvom (ako je pisani dio ispita prethodno položen student ga nije
obvezan ponovno pisati).
Ukoliko nastavnik sumnja da je student prepisivao, tj. koristio se nedopuštenim sredstvima
tijekom ispita, nastavnik je dužan u roku od najkasnije 3 dana od dana pisanja ispita priopćiti
studentu da mu se ne priznaje pisani ispit. U tom slučaju student ne ostvaruje pravo stavka 1.
ovog članka.
Povjerenstvo donosi Odluku o rezultatu ispita većinom glasova.
Odluka o rezultatu ispita je konačna.
Članak 51.
O uspjehu na ispitu vodi se službena evidencija sukladno Zakonu.
Opterećenje studenata
Članak 52.
Opterećenje redovitih studenata tijekom akademske godine realizira se kroz 30 tjedana nastave,
a u ostalom se vremenu osigurava vrijeme potrebno za konzultacije, pripremu i polaganje ispita.
Ukupne nastavne obveze redovitog studenta u pravilu iznose najmanje 16, a najviše 26 sati (po
45 minuta) tjedno.
U opterećenje studenata uračunava se cjelokupno vrijeme koje on/a treba utrošiti za uspješno
svladavanje gradiva, u što se uračunava vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima,
vježbama, terenskom radu i sl., te vrijeme utrošeno na samostalno učenje.
Ukupne nastavne obveze izvanrednog studenta u pravilu ne mogu biti manje od polovice
ukupnih godišnjih nastavnih obveza određenih za redovite studente.
Iskazano u ECTS bodovima, redoviti student u jednom semestru upisuje u pravilu 30 ECTS
bodova.
Jedan nastavni sat označava trajanje od 45 minuta.
Udio praktične i/ili terenske nastave određuje se ECTS bodovima.
Članak 53.
Studirajući na Veleučilištu studenti stječu pravo i obvezu redovitog aktivnog i kreativnog
sudjelovanja u nastavi svih kolegija te pravo sudjelovanja u svim ostalim nastavnim procesima.
Priznavanje ispita
Članak 54.
Studentu koji je položio ispit na nekom drugom visokom učilištu može se priznati položeni ispit
sukladno odredbi iz članka 26., 27., 28. i 29. ovog Pravilnika.
Nastavnik može ispit iz stavka 1. ovoga članka priznati u cjelini ili zahtijevati da student polaže
razlike.
VI. PRAVA I OBVEZE STUDENATA, STEGOVNI POSTUPAK
Članak 55.
Student ima pravo na:
1. izvedbu studija u skladu s izvedbenim planom studija,
2. sudjelovanje u znanstvenom, odnosno stručnom radu,
3. slobodu iskazivanja mišljenja i stajališta tijekom nastave i drugih aktivnosti u skladu
s etičkim kodeksom,
4. završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima utvrđenim
općim aktom Veleučilišta,
5. besplatno korištenje građe knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na Veleučilištu,
6. pohađanje kolegija s drugog studija u skladu sa studijskim programom,
7. izjašnjavanje o kvaliteti nastave i nastavnika najmanje jednom godišnje u sklopu
provedbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete,
8. pritužbu na povrede prava propisanih ovim Zakonom i općim aktom Veleučilišta,
9. druga prava propisana zakonom, Statutom i drugim općim aktom Veleučilišta.
Student ima obvezu pravodobno izvršavati nastavne i druge obveze na Veleučilištu te poštovati
opće akte Veleučilišta.
Student kategorizirani sportaš koji studira u redovitom statusu, u skladu s općim aktom
Veleučilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.
Student s invaliditetom, u skladu s općim aktom Veleučilišta, može studirati prema
prilagođenim uvjetima pohađanja studija.
Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Stegovna odgovornost studenata utvrđuje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata,
kojeg donosi Veleučilište.
Članak 56.
Studenti preko svojih predstavnika sudjeluju u odlučivanju Vijeća veleučilišta o pitanjima koja
se neposredno tiču studenata na način kako je to predviđeno Zakonom i Statutom Veleučilišta.
Mandat predstavnika studenata traje dvije godine.
Studenti imaju pravo sudjelovanja u kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima Veleučilišta
te pravo udruživanja u studentske udruge.
Članak 57.
Student zadržava status studenta i sva zakonom stečena prava tako dugo dok ispunjava sve
obveze prema Veleučilištu koje proizlaze iz Zakona, Ugovora, Statuta, ovog Pravilnika i ostalih
normativnih akata Veleučilišta.
U slučaju prestanka statusa studenta, student gubi sva prava koja je stekao upisom na
Veleučilište.
VII. ISPIS SA STRUČNIH STUDIJA
Članak 59.
Student ima pravo na ispis s Veleučilišta iz bilo kojeg razloga, na temelju pisane zamolbe za
ispisom.
U slučaju da student odustane od studiranja tijekom tekuće akademske godine, gubi pravo na
povrat uplaćene školarine.
Studentu koji se ispiše s Veleučilišta izdaje se ispisnica s naznakom ovjerenih semestara i
položenih ispita.
Članak 60.
U slučaju povrede Zakona, Statuta Veleučilišta ili ovog Pravilnika, protiv studenta se pokreće
stegovni postupak, prema odredbama Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata.
VIII. NASTAVA I STRUČNA PRAKSA
Članak 61.
Nastava, odnosno nastavne aktivnosti se sastoje od predavanja, vježbi, konzultacija,
mentorskog rada, konzultativne nastave, semestralnih radova (projekti, seminari i si.), praktične
nastave, terenske nastave, stručne prakse te provjere znanja.
Predavanja i vježbe moraju se izvoditi prema izvedbenom planu nastave.
Nastava iz izbornih predmeta provodit će se ako predmet upiše 10 ili više studenata. U
suprotnom se studenti raspoređuju na ostale ponuđene izborne predmete.
U slučaju da obvezne predmete upiše manje od 10 studenata, nastavni program se može izvoditi
kroz konzultativnu nastavu.
Nastavnik je dužan na početku semestra objaviti studentima uvjete pod kojima se nastava
izvodi: postotak obveznog prisustva i sudjelovanja u nastavi, te broj i način provjera znanja
tijekom semestra, uključujući njihovo vrednovanje (pravo na potpis, oslobođenje dijela ili
cijelog ispita itd.).
Za vrijeme svih radnih tjedana akademske godine predmetni nastavnici i vanjski suradnici dužni
su odrediti jedan (1) školski sat tjedno za konzultacije studenata, te u to vrijeme biti na
raspolaganju studentima. Ažurirano vrijeme i mjesto konzultacija nastavnici su dužni objaviti
u sustavu za e-učenje.
Članak 62.
Stručna praksa se izvodi sukladno Pravilniku o stručnoj praksi na Veleučilištu.
VIII. ZAVRŠETAK STUDIJA
Članak 63.
Stručni prijediplomski studij sigurnosti završava polaganjem svih ispita, izvršenjem drugih
studijskih obveza, obveza proizašlih iz Ugovora o studiranju te izradom i obranom završnog
rada.
Stručni diplomski studij sigurnosti završava polaganjem svih ispita, izvršenjem drugih
studijskih obveza, obveza proizašlih iz Ugovora o studiranju te izradom i obranom diplomskog
rada.
Članak 64.
Odabir teme završnog rada, odnosno diplomskog rada, određivanje mentora, izradbe rada,
eventualne promjene teme završnog ili diplomskog rada, izgleda rada kao i postupka njegove
obrane pred Povjerenstvom, detaljno su uređeni Pravilnikom o završnom i diplomskom radu na
Veleučilištu.
Isprave o završenom studiju
Članak 65.
Nakon završetka prijediplomskog i diplomskog studija studentu se izdaje diploma i dopunska
isprava o studiju.
Diploma i dopunska isprava o studiju su javne isprave koje Veleučilište izdaje temeljem javne
ovlasti, a kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na stručni
naziv.
Diplomu i dopunsku ispravu o studiju Veleučilište izdaje bez naknade, na hrvatskom i
engleskom jeziku, u potpisanom i ovjerenom ispisu te u digitalnom obliku.
Isprave o završenom studiju javne su isprave, s tim da oblik i sadržaj diplome i dopunske isprave
o studiju Ministar utvrđuje pravilnikom.
Stručni ili specijalistički naziv se oduzima ako se utvrdi da su stečeni protivno propisanim
uvjetima, grubim kršenjem pravila studija ili temeljem završnog ili diplomskog rada koji je
krivotvorina.
Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja stručnog ili specijalističkog stručnog naziva
provodi se u skladu s odredbama Statuta, Pravilnika o postupku oduzimanja stručnog ili
akademskog naziva ili stupnja ili drugog općeg akta Veleučilišta, a u skladu sa Zakonom.
IX. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG
PROGRAMA
Članak 66.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa reguliran je aktima
Veleučilišta kojima se regulira osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, te
Zakonom o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN br. 151/22.).
X. INFRASTRUKTURA KOMUNICIRANJA
Službeni komunikacijski kanali
Članak 67.
O svim događajima i informacijama na studiju, studenti se obavještavaju putem službenih
komunikacijskih kanala.
Službeni komunikacijski kanali su e-sustav za učenje, službena web stranica Veleučilišta i
dodijeljena službena e-mail adresa.
Studenti su obvezni redovito pratiti i provjeravati poruke, obavijesti i dokumente koji su im
upućeni, pristigli i objavljeni preko službenih komunikacijskih kanala.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 68.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku kao i sam Pravilnik.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.
Dekan:
_________________________
dr. sc. Luka Leško, DBA