Dekan Veleučilišta studija sigurnosti dr. sc. Luka Leško, DBA, nekada i sam vrhunski sportaš, doktorirao je upravo na temu sigurnosti ljetnih Olimpijskih igara. Posjetio je Pariz za trajanja netom održanih Olimpijskih igara stoga prenosimo njegovu skraćenu reportažu o sigurnosti te velebne manifestacije.
Olimpijske igre (OI) predstavljaju najsloženiju sigurnosnu operaciju nekog masovnog događaja na cijelome svijetu. Igre u Parizu najzahtjevnija su sigurnosna operacija u francuskoj novijoj povijesti, za čije je potrebe postavljen najveći vojni kamp nakon Drugoga svjetskog rata. Uz evoluciju rizika, svake sljedeće OI bivaju složenijima, a sigurnosni budžet nakon 11. rujna 2001. više se ne mjeri u milijunima, već milijardama USD (npr. 250 milijuna USD u Sydneyu 2000., spram 6,5 milijardi USD u Pekingu 2008.). Sydney je tada angažirao 5 000 policajaca, 3 500 vojnika i 7 000 privatnog sigurnosnog osoblja, a Peking svega osam godina kasnije 92 500 ljudi izravno uključenih u osiguranje plus dodatnih 100 000 redovnih vojnika i 290 000 volontera civilnog osiguranja. Ovisno o načinu gledanja, i OI u Parizu bi sigurnosni budžet brojale u milijardama EUR da Pariz odnosno Francuska nemaju bogatu tradiciju održavanja velikih sportskih manifestacija te urbanu sigurnosnu infrastrukturu na zavidnoj razini. Oko 320 milijuna EUR iznosio je ukupan trošak angažiranog sigurnosnog osoblja.
Procjena rizika neophodno je polazište u sigurnosnoj pripremi (prepoznavanje potencijalnih prijetnji; procjena potencijalne štete od takvih prijetnji; procjena vjerojatnosti za svaku pojedinačnu prijetnju; procjena troškova i aktivnosti za suzbijanje prijetnji), a na temelju koje se izrađuje sigurnosna strategija uz pojedinačne akcijske planove za svaki zaseban sportski objekt i sve ostale prateće lokacije. Masovna okupljanja, unaprijed poznati termini mečeva, visoka koncentracija emocija, zabava, bezbrižnost i postizanje publiciteta bez velikog troška čine ovakve događaje atraktivnim mekim metama terorističkih napada. Terorizam stoga prednjači na popisu sigurnosnih rizika, uz kibernetički terorizam i druge vrste kibernetičkih napada koje su uvjetovale da od londonskih igara 2012. godine CERT postane neizostavnim dijelom sigurnosne pripreme ovakve manifestacije. Ostale potencijalne prijetnje osim infrastrukturnih rizika urušavanja sportskih i pratećih objekata, uključuju kriminal i nasilje, sabotaže, prirodne katastrofe, epidemije, pandemije i sve ostalo što može ugroziti sigurnost i zdravlje nazočnih odnosno nesmetano održavanje natjecanja. Pritom se organizatori suočavaju s najvećim izazovom – omogućiti sveobuhvatnu sigurnost, ali na što manje nametljiv način kako bi kolektivno iskustvo sudjelovanja bivalo čim ugodnijim.
Međunarodni olimpijski odbor propisuje da je sigurnost isključiva odgovornost grada domaćina OI. Francuski ministar unutarnjih poslova centralno je zapovijedao sigurnosnim snagama OI u Parizu, a prefekt pariške policije sigurnošću i zaštitom u širem operativnom smislu, pri čemu je osnovan i Olimpijski obavještajni centar. Međutim, konceptualna evolucija sigurnosti ukazuje na prijelaz s domicilnog pristupa na međunarodnu multiagencijsku suradnju. Nakon uspostavljanja Olimpijske savjetodavne skupine od sedam zemalja za savjetodavne svrhe još za potrebe OI u Ateni 2004., međunarodna suradnja postaje neizbježnom. Uslijed zbivanja u Gazi i Ukrajini, prijetnji grupe Islamska država i francuske povijesti domicilnih islamističkih incidenata, postojala je zabrinutost oko sposobnosti Francuske da osigura odgovarajuću sigurnost OI. Još do početka srpnja, spriječena su dva pokušaja terorističkog napada na Olimpijske igre, a otkriveni su i priručnici s uputama za modifikaciju komercijalnih dronova za nošenje eksplozivnih naprava, s namjerom izvođenja napada tijekom OI. Uoči manifestacije, vršen je i poseban policijski nadzor beskućnika, seksualnih radnika/-ca i migranata.
Pariz je ugostio oko 10 tisuća sportaša, članove njihovih delegacija, oko 15 milijuna turista i navijača, brojne novinare i ostale dionike. Za to je angažirano oko 75 000 policajaca, vojnika i privatnih zaštitara, od toga 2 000 inozemnih sigurnosnih djelatnika. Počevši redom, sama ceremonija otvaranja predstavljala je ozbiljan presedan. Naime, po prvi puta je održana na ovaj način – izvan stadiona. Oko 300 tisuća nazočnih duž šest kilometara dionice rijeke Seine, drastično je usložnjavalo sigurnosnu pripremu. Nekoliko dana uoči te ceremonije, zabilježen je niz koordiniranih napada na francuske željeznice. Nadalje, oko milijun ljudi pratilo je stazu muške i ženske cestovne biciklističke utrke što je predstavljalo dodatan sigurnosni oprez. Potom, muškarac s natpisom “Free Palestine” na majici pokušao je utrčati na atletsku stazu prije početka finalne sprinterske utrke muškaraca na 100 metara, što je uzrokovalo njeno manje kašnjenje. Kako je očuvanje zdravlja sudionika svakako sastavni dio sigurnosti OI, određen broj hospitaliziranih sudionika nakon triatlon utrke u diskutabilno “zdravoj” vodi Seine svjedoči nedovoljnoj pripremi i/ili ustrajnosti da se utrka održi upravo u toj rijeci, za čije je pročišćavanje utrošeno 1.5 milijardi EUR. Kibernetički napadi također su predstavljali prijetnju. Za šire razumijevanje, valja spomenuti kako je tijekom OI u Tokyu 2021. zabilježeno oko 450 milijuna kibernetičkih napada razne vrste (napadi na sustave emitiranja, ransomware, DDoS napadi na dostupnost usluga koji mogu koristiti i za odvraćanje pozornosti od drugih napada i sl.). Pariški su organizatori također zabilježili brojne napade, od čega 140 ozbiljnijih, no nasreću niti jedan s većim posljedicama. Unatoč prijeporima oko ograničenja ljudskih prava i sloboda, nadzor je nezaobilazna metoda održavanja sigurnosti OI. Uz mnogobrojne uvriježene CCTV kamere i dronove, testiran je sustav nadzora temeljen na umjetnoj inteligenciji, a koji može detektirati primjerice posjedovanje oružja, neobično kretanje gomile, prelazak ili prisutnost osobe ili vozila u zabranjenim/osjetljivim područjima. Sustav bi od 2025. godine trebao postati sastavnim mehanizmom očuvanja sigurnosti francuske metropole. Također, tijekom OI postavljeni su brojni zidovi i metalne ograde kao koridori za usmjeravanje prometa.
Zaključno, usprkos određenim incidentima, osoban je dojam da je organizator OI u Parizu omogućio sigurnost sudionika na vrlo visokom nivou te uspio pronaći ravnotežu između sveobuhvatne sigurnosti i nametljivosti odnosno vidljivosti snaga sigurnosti na ulicama grada. Međutim, slijede Paraolimpijske igre, a razina terorističkih rizika još je uvijek visoka. Stoga nema mjesta podcjenjivanju odnosno smanjenju opreznosti. A dok je cijeli svijet pratio pariške OI, u Los Angelesu se za igre 2028. godine već kontinuirano provode preventivne mjere. Ponajprije iz geolokacijskih razloga odnosno specifičnosti seizmičke zone, kao i redovne pripremne aktivnosti tamošnjih obavještajnih agencija neposredno uključenih u pripremu Olimpijskih igara.